Advertisement
Advertisement
Hrana - pomoć u liječenju
Ocjena: / 4
LošeOdlično 
Prim. mr.sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar   
Vaše je dijete razdražljivo, bljedunjavo, slabe koncentracije, razmislite nedostaje li mu možda nešto u prehrani što bi bilo od pomoći. Roditelji su ponekad i previše brižni glede djetetove prehrane, a posebice kad je bolesno i odbija hranu, razmišljaju kako mu pomoći da bar nešto pojede i oporavi se. Prije nego se uznemirite i otrčite pedijatru po pomoć, obratite pozornost na djetetov jelovnik.

Razdoblje zime u uvjetima kontinentalne klime uz hladnoću, smog i respiratorne infekcije, slabo raspoloženje nije ugodno ni za koga, a posebice za one najmanje: nos stalno curi, lice je blijedo, kašalj se jedva smiri, javlja se prehlada, dijete je nervozno. Svi ovi znaci pokazuju da dječji organizam treba više i valja mu pomoći. Vjerojatno ćete najprije otići u ljekarnu u potrazi za vitaminima koji doista mogu biti od koristi, ali dobra prehrana svakog dana pomaže djetetovom organizmu da prikupi energiju i da upravo iz korisnih namirnica dobije sve ono što mu treba. Razmotrimo što učiniti.

NAKON GRIPE I/ILI JAKE PREHLADE IZGUBILO JE NA TEŽINI
U organizam treba unijeti tvari neophodne za obnovu izvora energije, stvaranje i obnovu tkiva, ali i osigurati sve vitamine koji će pomoći i pospješiti proces oporavka. Jelovnik mora sadræavati u ispravnim omjerima bjelančevine (građevni materijal - "opeke" organizma) te masti i ugljikohidrate (osnovne izvore energije) i vitamine (A, B skupine, C i D).

Treba obratiti pozornost ne samo na količinu, nego i na kvalitetu namirnica. Normalno je da jaka prehlada s temperaturom, a osobito gripa ima za posljedicu gubitak odnosno stagnaciju teæine, ali uz to postoji osjećaj slabosti i općenito pomanjkanje apetita što otežava unos dovoljne količine hrane. Nikako ne treba nastojati da dijete pojede obrok pod svaku cijenu, nego pokušati naći hranu koja bi mu se svidjela i u manjem volumenu sadržavala koncentraciju korisnih prehrambenih tvari konuzmiranih u malim obrocima.

Kako to provesti?

Jaje je korisna namirnica, a može se pripremiti na razne načine: bogata je bjelančevinama visoke kvalitete, optimalnom količinom masti i vitamina B5 (pantotenska kiselina), koji je neophodan u korištenju prehrambenih principa u stanicama organizma.

Meso i riba su također namirnice s velikom količinom vrijednih bjelančevina, ali treba obratiti pozornost na to da se izaberu one koje su lako probavljive. Izbor mesa najbolje je usmjeriti na teletinu, piletinu, puretinu, meso kunića i općenito bijelo meso. Glede ribe izbor neka bude: list, zubatac (manje primjerke jer oni ne sadrže soli teških metala) te pastrva.

Drugi važni izvori bjelančevina - djetetu ponuditi sir po njegovom ukusu što omogućava unos visokovrijednih bjelančevina te velike količine kalcija.

Žitarice i grahorice (cerealije i leguminoze): grašak i riža ("rizi-bizi"), grah s tjesteninom ("pašta-fažol") - na jednom tanjuru dijete dobije cijeli obrok koji mu istodobno daje energiju u obliku škroba i vrijedne biljne bjelančevine. Ovakav obrok idealan je za djecu koja se obično mršte na drugo jelo koje obično slijedi i priloge.

Suho voće(šljive, marelice, grožđice): sadrži jednostavne koncentrirane šećere u koncentriranom obliku i dragocjen je izvor energije ugodnog okusa. 

Vrlo su korisni i lješnjaci, bademi i orasi zbog visoke nutritivne vrijednosti zgusnute u maloj količini: sadrže visoki postotak višestruko nezasićenih masti, unose znatnu energiju u organizam, vitamine te mineralne soli. No ne treba pretjerivati s količinom: 100 g oraha daje više kalorija nego 2 tanjura dobro začinjene tjestenine. Četiri do pet oraha, badema ili lješnjaka dnevno bit će dobar doprinos djetetovom jelovniku. Ovisno o dobi djeteta, najbolje ih je dati mljevene s malo mlijeka i meda jer kod malenih može slučajno doći do aspiracije djelića ploda u dišne puteve, a da se i ne primijeti. AKO JE DIJETE BLIJEDO,ČESTO UMORNO I BEZVOLJNO

U ovom slučaju postoji vjerojatnost da mu nedostaju određeni dragocjeni minerali.

Manjak željeza i joda česta je pojava u ranoj dječjoj dobi. Kritično je razdoblje nakon sedam mjeseci do četvrte godine života. Nedostatak ovih minerala očituje se umorom djeteta i manje je živahno. Ovi simptomi mogu biti posljedica smanjenog unosa vitamina B12 i folne kiseline. I manjak kalija moæe rezultirati sličnim simptomima (slabost mišića).

U takvim slučajevima umora i slabog raspoloženja treba razmisliti o jelovniku - dobiva li organizam dosta minerala i neophodnih vitamina i kako ih dodati, a da se ne poremeti već usklađeni dnevni jelovnik.

Kako to provesti?

Meso osobito crveno mora biti na prvom mjestu u jelovniku i to iz nekoliko razloga: konzumiranjem mesa organizam dobiva željezo u velikoj količini i u posebnom kemijskom obliku koji se vrlo lako iskorištava. Osim željeza, unosi se i vitamin B12 kojeg nema u namirnicama biljnog porijekla, a manjak dovodi do posebnog tipa anemije (megaloblastična anemija). Djeca nerijetko uporno odbijaju meso u obliku odreska, a lakπe će prihvatiti kuhano, pirjano, a vole i mljeveno s tjesteninom ili odreske od mljevenog mesa. Dragi su im razni naresci. Ipak, suhomesnate proizvode ma koliko bili visoke kvalitete, ne treba davati više od dva puta na tjedan zbog prevelike količine soli.

Riba svakako zaslužuje počasno mjesto na stolu. Uz to što je bogata željezom u istom kemijskom obliku koji se lako asimilira kao i ono iz mesa, značajan je izvor joda neophodnog za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde (glandula thyreoidea) od čega ovisi aktivnost organizma.

Pršut i salame od nemasnog mesa dobre su zamjene za meso za djecu koja ga uporno odbijaju, no ne treba ih davati više od dva puta tjedno jer sadrže previše soli.

Kuhinjska sol sadrži određenu količinu joda tako da nije potreban dodatni unos ovog elementa.

Dva kivija tijekom dana osigurat će unos znatne količine vitamina C i pomoći organizmu u zimskom razdoblju, a omogućit će i bolju resorpciju željeza biljnog porijekla.Od svježeg voća treba posebno spomenuti banane jer sadrže puno kalija, elementa neop-hodnog za pravilno funkcioniranje mišića i živaca.

Lisnato povrće kao blitva i špinat također sadrže određenu količinu željeza (organizam ga ne može tako dobro iskorisiti kao ono iz mesa), ali još je važnije što su najbolji izvor folne kiseline, vitamina koji direktno utječe na stvaranje crvenih krvnih stanica - eritrocita.

DIJETE JE U VRTIĆU SLABE KONCENTRACIJE, A KOD KUĆE RAZDRAŽLJIVO

Uputno je voditi računa o hrani koja u skladu s djetetovom dobi može potaknuti dobro raspoloženje i pomoći u prevladavanju uzroka stresnih situacija. Dokazano je da mnoge namirnice manje ili više djeluju direktno na naš živčani sustav usklađujući nazočnost pojedinih neurotransmitera.

Što su neurotransmiteri? Radi se o supstancama koje prenose podražaje ("poruke") od jedne do druge stanice živćanog tkiva i od jednog dijela mozga na drugi. Tri su posebno važna neurotransmitera odgovorna za emocije i duševno raspoloženje: serotonin, noradrenalin i dopamin - kemijski čimbenici koji daju osjećaj sreće. O nazočnosti ove tri biokemijske supstance, koje sam organizam usklađuje, velikim dijelom ovisi naš osjećaj vedrog raspoloženja i dobre volje.

Kako to provesti?

Bijelo meso ima značajno mjesto jer sadrži znatnu količinu triptofana, aminokiseline od koje potječe serotonin. 

Jednostavni šećeri slatkog okusa učinkovito djeluju na podizanje razine serotonina u krvi jer pomažu transport triptofana do mozga. Med, keksi, sladoled pokazali su se kao "pravi prijatelji" djeci ako im je raspoloženje tmurno, no jako je važno da se s unosom ovih namirnica ne pretjeruje.

Čokolada također spada u namirnice koje djeluju na razinu serotonina i dobro raspoloženje. Palačinke s čokoladom rijetko će koje dijete odbiti.

vitamini.hr 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Skijanje
Svijet obitelji